Vrije li u SDP-u? "Ako imate jednog kandidata, onda to nije izbor. Bojim se da su pomiješali lončiće"

Ti se izbori održavaju nakon lanjskih lokalnih izbora na kojima SDP nije ostvario očekivani rezultat. Štoviše, nedugo potom vodstvo SDP-a je raspustilo organizacije u četiri najveća grada - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku - imenujući ondje povjerenike.

U međuvremenu je stranka počela dogovarati koaliciju s Možemo! želeći na redovnim parlamentarnim izborima za dvije godine skinuti HDZ s vlasti. Unutarstranačkim izbornim restrukturiranjem SDP na čelu sa Sinišom Hajdašem Dončićem očito namjerava konsolidirati stranku kako bi moglo fokusirati se ne kampanju za parlamentarne izbore.

'Kuha' od prošlih parlamentarnih izbora

Po svemu sudeći u stranci već neko vrijeme vrije nezadovoljstvo koje je počelo 'kuhati' još u vrijeme parlamentarnih izbora 2024. i nakon njih, dok je stranku vodio Peđa Grbin, a zbog sastavljanja lista i neulaska u Sabor nekih kandidata koji su dobili više preferencijskih od onih koji su na koncu otišli u Sabor.

No najsnažniji udarac SDP-u zadan je lani na lokalnim izborima kada je stranka nakon 35 godina izgubila svoju najjaču utvrdu, Rijeku. U Saboru je snažan udarac SDP-u zadala široj javnosti donedavno nepoznata zastupnica Boška Ban iz Čakovca koja je prije godinu dana izašla iz stranke zadržavši mandat, da bi se nedavno priklonila vladajućoj većini predvođenoj HDZ-om.

Možda je upravo njezin slučaj bio povod da SDP pristupi unutarstranačkim izborima netipično autokratski. Vodstvo stranke navodno želi da u svim većim i važnijim sredinama gdje će biti održani unutarstranački izbori bude samo jedan kandidat ili kandidatkinja.

"Fingiramo da imamo izbore"

Novi list je ovih dana pisao o nezadovoljstvu u Rijeci gdje vodstvo stranke navodno nameće Tonija Štimca, aktualnog primorsko-goranskog dožupana, za šefa riječke organizacije, čovjeka iz Lokava koji praktički nije iz Rijeke. U Zadru će Erolu Gašiju, favoritu stranačke središnjice, protukandidat biti Daniel Radeta koji je na lokalnim izborima izgubio utrku za gradonačelnika. Slična je situacija i u Međimurju, a najdrastičniji je primjer iz Požeško-slavonske županije. Tamo je predsjednik županijske organizacije Mitar Obradović ovih dana podnio ostavku, a potom javno ispričao da je glavni tajnik stranke Marko Krička zatražio od njega da odustane od kandidature u korist saborske zastupnice Martine Vlašić Iljkić, dok bi se za njega našlo neko mjesto u budućoj izvršnoj vlasti, ako je osvoje.

"Fingiramo da imamo izbore s obzirom da stranka već zna koga želi na funkcijama. I to nije nešto što se događa samo u Požegi. Od jučer do danas zvalo me jako puno kolega iz SDP-a s istom pričom, da se to događa i njima u njihovim organizacijama", rekao je među ostalim Obradović za Novi list.

U samom vodstvu SDP-a kažu da kandidacijski postupak još nije počeo i da svatko ima pravo kandidirati se.

Ne žele nove 'Boške Ban"?

Donekle je razumljiva želja čelnih ljudi da vertikalno konsolidirana stranka, od nacionalnog vodstva do onih lokalnih krene u kampanju za parlamentarne izbore koji će, ako ih ne dobije, biti peti po redu gubitnički. Očito je da Hajdaš Dončić i ekipa s Iblerovog trga ne žele neke nove potencijalne 'Boške Ban' u toj priči.

"Principijelno govoreći, ako su negdje nekakvi izbori, onda je logično da na njima budu bar dva kandidata. Ako imate samo jednog kandidata onda to nije izbor, nego samo potvrda onoga što se nameće. U tom smislu, prigovori su apsolutno opravdani. Bojim se da su lončići pomiješani", kaže politički analitičar Jaroslav Pecnik koji je svojedobno i sam bio u SDP-u.

"I u oporbi se živi lagodno"

"S druge strane, ne pokušavajući opravdati vodstvo SDP-a, u situaciji u kojoj se stranka trenutno nalazi - u najvećim gradovima njene organizacije postale su beznačajne ili ne onog značaja koji bi trebale imati - možda bi pragmatički to bilo i prihvatljivo s obzirom na ono što želi postići, da u koaliciji s Možemo! skine HDZ s vlasti. U ovom trenutku to mi se baš ne čini realnim, ali svaka stranka procjenjuje za sebe", dodao je.

Ideju nametanja kandidata odozgo, uz obrazloženja da je to u interesu stranke ili izborne pobjede, Pecnik smatra opasnom.

"Naučili smo da se iza tih fraza o višim interesima obično krije nešto suprotno od toga. Najčešće su to klijentelistički ili nepotistički interesi određenih lobija unutar stranke koji žele nametnuti neke svoje ideje i ljude da bi profitirali dolaskom na vlast. Na koncu konaca i u oporbi se lagodno živi ako ste saborski zastupnik ili vijećnik u nekom velikom gradu", kaže Pecnik.

Jedan član - jedan glas... i jedan kandidat?

SDP je na domaćoj stranačkoj sceni prvi iskoračio uvevši unutarstranačke izbore po modelu 'jedan član - jedan glas' da bi nedavno počeo razmatrati ukidanje tog načela. Eventualno forsiranje unutarstranačkih izbora samo s jednim kandidatom bio bi korak unatrag bez obzira na pragmatične ad hoc motive.

"Oni se mogu pozvati na iskorake koje su napravili modelom 'jedan član - jedan glas', ali i reći kako sada moraju malo reterirati no ne zbog sebe nego zbog situacije u Hrvatskoj koja se neće popraviti ne bude li SDP preuzeo vlast. Pa stoga, eto, stranka može učiniti tu neku manju nedemokratsku koncesiju da bi širili demokraciju dalje, jače i snažnije. To su, naravno floskule. Čim jednom počnete posustajati u toj priči, više se u nju ne vraćate. Tko god je počeo širiti iliberalnu demokraciju, demokraturu ili kako god već to nazivali, taj se više nije vratio u vode autentične demokracije. Tomaš Masaryk, veliki češki političar i filozof i jedan od najvećih državnika u 20. stoljeću, rekao je: Ako demokracija ima probleme, onda ne uklanjate demokraciju nego probleme. Prenesite to na izbore u SDP-u i sve će vam biti jasno", zaključio je Pecnik.